‘Prešutni minusi’: Država traži zakonski okvir, odvjetnica Kwiatkowski kaže o tužbama…
Računa se kako je oko 95% građana koji su u ‘minusu’ zapravo u ‘prešutnom minusu’. Čim se medijima ‘zakotrljala’ priča o zatvaranju takvih ‘minusa’, vladajući su također reagirali, a sa saznanjem da bi veliki broj ljudi, i do 800.000, mogao završiti u problemu, dugu. Najavljene su čak i mogući zakonski zahvati, premijer i guverner HNB-a sjeli za stol.
– …ovaj dodatni instrument prešutnog prekoračenja očito je u zadnjih godina u raširenoj uporabi doveo je do situacije gdje neki naši su građani nisu bili svjesni možda tog instrumenta, nisu bili svjesni većeg iznosa kamatnih stopa. Mi ćemo voditi računa da rješenje koje ćemo predložiti uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope – kazao je premijer Plenković, a ministar financija Marić dometnuo da se eventualne izmjene ni u kojem slučaju ne bi smjele i neće dovesti do nekog iznenadnog, izvanrednog ili ubrzanog smanjivanja ili potpunog ukidanja tih prekoračenja.
– Ono što mislimo da treba napraviti je – kod dopuštenih prekoračenja primjenjuje se ograničenje efektivne kamatne stope i obveza banaka da, kada zatvaraju minus, ponude potrošaču otplatu kredite u 12 rata. Mislimo da je to bolja zaštita potrošača nego kad su u prešutnom dijelu, kada te zaštite nema – kazao je Vujčić, guverner HNB-a.
Odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koju Hrvatska poznaje iz ‘slučaja Franak’, bila je gošćom HRT-ovog Dnevnika, a gdje je ustvrdila kako do naglog ukidanja neće doći, jer, vjeruje, bio bi to prevelik reputacijski rizik za banke, a na upit imaju li građani možda temelja za tužbe, dodaje da se te stvari moraju utvrditi od slučaja do slučaja…
– Ako banka, kada je odobren ‘prešutni minus’ nije obavijestila klijenta o tome i nije mu naznačila kolika je kamata i u kojem vremenskom periodu, onda bi bilo mjesta potraživati štetu, a odnosila bi se na visinu kamatne stope na prekoračenje – rekla je.
Foto: Pixabay (ilustracija)
