Pred kojim bi vratima bez Covid potvrde mogli ostati od 15. studenoga?
Razumije se, kako se bude približavao 15. studeni, a svaka od institucija, ustanova ili svako od trgovačkih društava bude najavljivalo primjenu Covid potvrda, o tome ćemo Vas izvijestiti. A do tada, iako pravnici nismo, pokušali smo obuhvatiti subjekte koji bi mogli biti sastavnicom najave Stožera Civilne zaštite, upuštajući se u pretpostavke koje su iznosili i brojni drugi mediji.
Od 15. studenog širi se upotreba Covid potvrda. Tako će potvrda o cijepljenju, preboljenju ili negativnom testu, od sredine studenog, biti obavezna za sve zaposlenike državnih i javnih službi, kao i za građane koji će se koristiti njihovim uslugama i dolaziti u njihove prostore.
– …uvodi se u državne i javne službe. Kao što je uvedena u zdravstvenom sustavu i djelatnosti socijalne skrbi, uvest će se i za sve državne službenike i namještenike u javnim službama, u lokalnoj i područnoj samoupravi te za zaposlenike trgovačkih društava i ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska, tijela državne uprave i jedinice lokalne i regionalne samouprave – rekao je šef Stožera Civilne zaštite i ministar policije Davor Božinović, dodajući kako će Covid potvrda biti obveza i za sve one koji dolaze u njihove prostore.
Pred kojim bi vratima bez Covid potvrde u Osijeku ili drugdje u Hrvatskoj mogli ostati ‘na pragu’ od 15. studenoga? Kojim sve ustanovama, institucijama i trgovačkim društvima RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave stoje kao osnivač?
Kao dan je jasno da ovo prije svega uključuje Osječko-baranjsku županiju, zatim i Grad Osijek, Kuhačevu 9.
Ali, ako tamo i nemate što osobito raditi, s državne razine gledano, Covid potvrda mogla bi bit potrebna na ulazu u ‘Mirovinsko’, u Poreznu upravu, u ‘Zdravstveno’, za ulazak u zgradu MUP-a za izdavanje dokumenata…, moglo bi biti potrebno za Gruntovnicu, Katastar, sudove…, otprije ‘Socijalno’.
Stvar se dodatno usložnjava s dijelom Božinovićeve rečenice – ‘… trgovačkih društava i ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska, tijela državne uprave i jedinice lokalne i regionalne samouprave’… Jer, tada na popis mogu doći komunalna poduzeća, što je u osječkom slučaju Unikom. Tu možemo govoriti i o GPP-u, Ukopu, Vodovodu, možda možemo govoriti i o Fina-i, Hrvatskoj pošti… Tu su svakako, po istoj logici, HNK, Dječje kazalište, muzeji, galerije…
Kategorija ‘vlasnik’, a koja nije spomenuta u Božinovićevom nastupu, već osnivač, bila bi još složenija, a valja vidjeti gdje počinje jedno, a završava drugo. Jer, gdjegod manjinski, gdjegod većinski, država je vlasnik ili suvlasnik u priličnom broju poduzeća koja nam mogu zatrebati ne samo telefonom.
Kako se zna reći u ovakvim prilikama… – Neka nam ne zamjere oni koje smo izostavili…
Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)
