25. rujna 2022.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Srednjoškolci žele veću podršku stručnjaka i nove pristupe u rješavanju problema mentalnog zdravlja!

4 min read
Više od 10 godina Ines Novak radi u civilnom sektoru u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku, završila Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku i brojne edukacije vezane uz rad s djecom. Pokretačica je i voditeljica brojnih inicijativa, aktivnosti i projekata za djecu, a od 2015. godine predsjednica je Dječjeg kreativnog centra Dokkica. Majka je troje djece.

Naš projekt Otvorimo kulise mentalnog zdravlja odobren je, zajedno s 14 inicijativa zaštite mentalnog zdravlja kroz umjetničku praksu i kreativno izražavanje, u okviru programa podrške KRIK – kriza i kreativa inicijativa Zaklade SOLIDARNA, Fonda za druge i Udruge Domino. Projekt obuhvaća umjetničku intervenciju – predstavu na temu mentalnog zdravlja koja će se održati povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Po završetku predstave, koja je namijenjena primarno tinejdžerima, ali i ostaloj zainteresiranoj javnosti, održat će se okrugli stol Umjetnost kao medij u zaštiti mentalnog zdravlja. Zaključci okruglog stola bit će javno prezentirani s ciljem senzibiliziranja javnosti o potrebi progovaranja o mentalnoj higijeni kao ključnom apsektu blagostanja mladih i umjetnosti kao mediju u zaštiti mentalnog zdravlja.

Prije kreiranja predstave odlučili smo provesti istraživanje o mentalnom zdravlju među srednjoškolcima Osječko–baranjske županije te rezultate istraživanja iskoristiti za kreiranje predstave kako bi se što bolje prikazala problematika metalnog zdravlja srednjoškolske populacije i postigao što bolji učinak na publiku. Kratki online upitnik za sada je ispunilo oko 250 srednjoškolaca, a upitnik će biti dostupan i dalje kako bi se obuhvatio što veći uzorak. U, do sada provedenom, istraživanju sudjelovalo je više od 70% djevojaka, prosječne dobi od 16,1 godine. Strukovnu školu pohađa 86,64% uzorka, dok gimnazijski program pohađa nešto više od 13% sudionika.

Rezultati istraživanja pokazuju kako velika većina srednjoškolaca poznaje pojam mentalno zdravlje, te ga opisuju i definiraju kao: stanje normalnosti, stabilnosti, mogućnosti ostvarivanja ciljeva i mogućnost nošenja sa stresom i neugodnim emocijama. “Mentalno zdravlje je, kao i fizički dio ljudskog tijela, važan dio čovjeka i važno je paziti da smo zdravi ne samo u tijelu nego i u duhu” – jedno je od opisa mentalnog zdravlja naših srednjoškolaca.

Usprkos pretežito pozitivnim rezultatima, zabrinjavajuća je činjenica kako gotovo 20% populacije srednjoškolaca ne zna što bi moglo biti mentalno zdravlje. 86,2% sudionika iskazuje kako imaju odgovarajuću socijalnu mrežu podrške te svoje brige i probleme mogu podijeliti s obitelji i prijateljima. Više od 65% učenika vidi potrebu za lako dostupnom stručnom podrškom srednjoškolcima, u vidu rada sa školskim pedagogom, psihologom ili edukacijskim rehabilitatorom. Premda vide važnost u kontinuiranoj i lako dostupnoj stručnoj podršci stručne službe čak 55, 8% srednjoškolaca izjavljuje kako im nije ugodno odlaziti školskom psihologu, a 30% ima neutralan do blago negativan stav prema školskoj stručnoj službi. Gotovo polovina uzorka smatra kako su psiholozi izvan škole stručniji te im ulijevaju veći osjećaj sigurnosti.

U sklopu istraživanja, srednjoškolcima je zadan na ispunjavanje kratki upitnik mentalnog zdravlja (MHI-5) kojim se ispituju osnovne domene mentalnog zdravlja pojedinca: anksioznost, depresivnost, opći pozitivni afekt i bihevioralnu/emocionalnu kontrolu. Od 247 učenika, 120 (48,6%) na MHI – 5 postiže niže rezultate (ispod M), što upućuje na nešto nižu razinu općeg mentalnog zdravlja! Jedna trećina sudionika postiže iznimno nizak rezultat (ispod 10). Kao najistaknutije probleme mentalnog zdravlja, srednjoškolci ističu problem sa samopoštovanjem i slikom o sebi, zatim depresivne i anksiozne simptome te poremećaje prehrane.

Preventivne radionice i kazališnu predstavu o mentalnom zdravlju srednjoškolci smatraju kao najkorisnije intervencije psihologa za svoju populaciju. Naravno, uz veliku prisutnost psihologa na društvenim mrežama (video materijali, blogovi/vlogovi o brigama srednjoškolaca). Sudionici istraživanja sami navode sistematske preglede u školi s obaveznim pregledom mentalnoga zdravlja, izlete koji bi im pokazali okolinu i razlog za motivacijom u budućnosti te uvođenje obaveznog školskog predmeta koji bi se bavio isključivo mentalnim zdravljem, kao potencijalne intervencije stručne službe škole.

Na fokus grupi sa srednjoškolcima, koju sam vodila prije godinu dana, osječka je srednjoškolka izjavila kako bi bilo korisno da se satovi razredne zajednice, umjesto “tipkanja po mobitelima”, iskoriste za edukacije o mentalnom zdravlju. Odgovor jedne srednjoškolke u spomenutom online istraživanju izrazito me rastužio – na pitanje kome se povjerava o svojim problemima, odgovorila je da se povjerava svojoj mački.

Iako se apelira unazad par godina na porast problema mentalnog zdravlja mladih, nažalost, odgovori na ove probleme su deficitarni. Klinike i savjetovališta su puni, liste čekanja ogromne, a novi resursi (projekti, otvaranje novih savjetovališta i sl.) su daleko ispod očekivanja i potreba. Ako nadodamo činjenicu da ni svaka škola nema psihologa, možemo zaključiti, da je sustav debelo zakazao.

Dok su Prljavci nekad pjevali Sve je lako kad si mlad, današnja bi maksima prije glasila Danas nije lako biti mlad. Izrazito je potrebno mijenjati i razvijati sustave podrške mladima jer kako stvari stoje – loše nam/im se piše.

Već sada imamo zainteresirano nekoliko osječkih srednjih škola za dolazak učenika na našu predstavu o mentalnom zdravlju mladih, koju ćemo premijerno izvesti 10. listopada u Kinu Urania, a pripremamo i edukacije o mentalnom zdravlju za osječke srednjoškolce te nastavljamo s uslugama besplatnog savjetovanja u okviru našeg programa Alternativni centar podrške za djecu i roditelje.

Foto: Ines Novak (privatna arhiva)