26. studenoga 2022.

Osijek Express

Vijesti iz Osijeka – Ili dobre ili loše ;)

Hrvatska ima oko 2.000 beskućnika, 1.000 u Zagrebu! Kristić: U Osijeku beskućništvo nije izraženo!

2 min read
Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, ističe da srećom u Osijeku beskućništvo nije izraženo.

Oko 1.600 beskućnika u Hrvatskoj boravi na javnim mjestima, na otvorenom, na napuštenim lokacijama…, jer oko 2.000 ih je u Hrvatskoj, a 420 je mjesta u prihvatilištima. Rečeno je to u četvrtak na 16. nacionalnom susretu o beskućnicima, kojeg je organizirala Hrvatska mreža za beskućnike u suradnji s Gradom Osijekom i Caritasom Đakovačko-osječke nadbiskupije. Održana je u Osijeku i i konferencija pod nazivom ,Nova perspektiva za beskućništvo.

Broj beskućnika u zemlji raste. Razlog tome, rečeno je, najčešće u rastu cijena prehrane, režijskih troškova i stanarina, a najizraženije je to u velikim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Zagreb tako broji od 700 do 1.000 beskućnika, a koji borave posvuda, najčešće na Glavnom kolodvoru, gdje u napuštenim vagonima boravi i do njih 100.

Uzroci, razlozi…? Od ovisnosti, raspada obitelji, nezaposlenosti… I suprotno svim pretpostavkama javnosti, nisu svi ovisnici, ni blizu. Ni o opojnim sredstvima, ni o alkoholu, ni o kocki.

Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, ističe da srećom u Osijeku beskućništvo nije izraženo.

Minimalna socijalna naknada je 1.000 kuna. Tko ima smještaj, može dobiti još sufinancirano 30% režijskih troškova, no to nisu dostatna sredstva za rješavanje njihovog pitanja, dodaje se na skupu.

Što se Osijeka i Đakovačko-osječke nadbiskupije tiče, stvari stoje ovako…

U prihvatilištu Caritasa je 14 osoba. Muškaraca je 11, žena 3. Imaju tri obroka dnevno. Ručak se dovozi iz osječke pučke kuhinje, govori Drago Tukara ravnatelj Caritasa. Osiguravaju im se i odjeća, higijenske potrepštine, zdravstvena skrb.

– Radi se na resocijalizaciji, međutim oni su se samo resocijalizirali unutar prihvatilišta. Tu su spremni tražiti svoja prava, status, dostojanstvo… Kada je pitanje resocijalizacije prema van, odaziv je slab. Ne žele posao – govori Tukara.

Foto: Pixabay (ilustracija)