Prve dugoročne prognoze o količinama snijega! Povijest kaže, u Osijeku pada u veljači…

Snijeg u Osijeku i Slavoniji, pokazuju to povijesne vrijednosti, pada u pravilu i najviše u veljači. Bude ga i u siječnju, ali ‘bijeli Božić’ je totalna rijetkost. Sve su prilike da bi tako moglo biti i sada, ako snijega i bude uopće ‘nešto’. Naime, Severe Weather Europe (SWE) objavio je novu dugoročnu prognozu za zimu prema kojoj SAD i Kanada mogu očekivati više snijega, ali u Europi će ga, čini se, biti manje nego što se predviđalo, doznaje i piše N1 Televizija.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Dakle, u većem dijelu Europe bit će manje snježnih oborina, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječnu količinu na većem dijelu europskog kontinenta. Nad Skandinavijom se očekuje više, ali za ostale dijelove Europe, prognoza snježnih padalina za prosinac pokazuje – ‘ćorak’, odnosno manje nego što je uobičajeno. Normalnije će biti jedino iznad Alpa.

Siječanj pokazuje smanjeni potencijaln u većem dijelu Europe, a ni u veljači, piše N1 Televizija, nema većeg poboljšanja. I prema modelu UKMO predviđa se vrlo malo snježnih oborina na većem dijelu kontinenta, osim za neke sjeverne dijelove.

Da se razumijemo, Vaš autor, sa svojih 48 godina, pamti jače zime, ‘klize’ preko cijelog naselja u Retfali, snijeg od kojeg se sjajno pravilo i ‘snješka’, ali nakon što iščitamo vrijednosti DHMZ-a, doima se da te neke, ne sve, opisane ‘velike snjegove’ pamtimo ponešto i zato što se nekoć snijeg i nije toliko čistio. O.K. nisu mjerenja u svim mjestima počela davno, ali Osijek mjeri od 1899. godine.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Da nam je euro za svaki put kada smo od naših starih čuli “U naše vrijeme snijeg je u Slavoniji bio…”, bili bi punih džepova.

Vrlo često su to bili ‘snjegovi’ od “metra, metra i pol, čak i dva”, no podaci DHMZ-a, objavljeni na njihovoj mrežnoj stranici, kažu kako je najviša vrijednost ikada u Osijeku bila 93 centimetra i to 1922. godine, dočim je slavonski rekord bio na Zvečevu 2018., dakle prije pet zima, a ne kada su moj i vaš djed išli u školu…

Razumije se, najveći dio postaja počeo je mjeriti visine snijega u drugoj polovici prošlog stoljeća, ali i to su sada već podaci od 50, 70… godina.

Važno je znati i to da su maksimalne visine snijega u pravilu postizane u veljači, rjeđe siječnju, a najmanje u prosincu. Tako da ‘bijeli Božić’ i nije nešto čega smo se nagledali prethodnih godina.

Godine s najviše izmjerenih maksimuma pripadaju ovom zadnjem desetljeću i to su 2012., 2018. i 2013., a s kraja prošlog stoljeća ističu se još 1986. i 1993. Važno je imati na umu da je većina postaja počela raditi u drugoj polovici XX. stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja ističe se 1929. godina – pojašnjavaju iz DHMZ-a, a gdje možete pronaći i cijelu tablicu.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

OSIJEK je najvišu vrijednost, dakle, imao 1922. godine. I to 12. veljače. Bila su 93 centimetra snijega. Drugi ‘ekstrem’ u Osijeku bio je 7. veljače 2012. godine, a kada smo imali 46 centimetara. To su dva ‘ekstrema’ iz dva različita razdoblja mjerenja. Prvi iz razdoblja mjerenja započetog 1899. godine, a gdje su podaci nepotpuni, kao i drugog razdoblja iz 1981. godine. Moguće je da smo imali visokih vrijednosti i između, ali ne iznad navedenih. Dakle, Osijek nikada nije bio iznad 93 centimetra snijega.

VALPOVO je zabilježilo 46 centimetara snijega 8. siječnja 1967. godine, a mjerenja su počela ’63. Do tada se mogla ‘potkrasti’ koja jača vrijednost.

NAŠICE su mjerenja počele 1981. godine. I 2012. godine su zabilježili 72 centimetra snijega, dan prije Valentinova, 13. veljače.

BELI MANASTIR je s mjerenjima počeo tek ’04. godine. I također su 2012. godine izmjerili svoju najvišu vrijednost, 7. veljače 38 centimetara snijega. Te godine i datuma i Osijek pamti spomenutih 46.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

VINKOVCI na isti dan, 7. veljače ’12. godine pišu i pamte 53 centimetra snijega, a počeli su s mjerenjem 1981. godine, točno kada i SLATINA. Samo što je zapadniji slavonski grad 25. veljače 1986. imao 50 centimetara snijega.

Starija tri podatka dolaze iz VIROVITICE, SLAVONSKOG BRODA i POŽEGE. Virovitica mjeri snijeg od ’51. godine i 9. siječnja ’67. imali su najvišu vrijednost, 68 centimetara. Slavonski Brod je istih 68 centimetara upisao kada su i počeli mjeriti, 1963. godine, a 23. prosinca. E, to je bio ‘bijeli Božić’. A Požega mjeri od 1949. godine i isto je 1963., dan prije Slavonskog Broda, 22.12. imala 57 centimetara. U onu priču iz 2012. godine ‘ubacio’ se i VUKOVAR, s prvim mjerenjima iz ’99. godine, a kada je na Valentinovo, 14. veljače, imao 50 cm snijega.

I za kraj smo ostavili dva slavonska rekorda, a iz Županje iz 1987. godine i sa Zvečeva 2018. godine. ŽUPANJA je 10. prosinca 1987. godine, a mjereći od ’81. godine, imala 104 cm snijega, dok je rekord 28. veljače 2018. godine, a mjereći od 1986. godine, postavilo ZVEČEVO, s najviših slavonskih ikada, točno 111 centimetara snijega.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Napomena: Nitko do nas u redakciji niti je meteorolog niti hoda uokolo s metrom 🙂 Shvatite ovaj tekst kao zabavu iz dostupnih podataka.

Foto: OsijekExpress.com (arhiva, ilustracija)