Vrijeme probave: Onaj svinjski but otprije 5 dana možda će tek ujutro izaći iz vas

Probava je ključni biološki proces kojim tijelo hranu pretvara u hranjive tvari potrebne za svakodnevno funkcioniranje i održavanje energije. Nutricionist David Gardinier pojasnio je kako funkcionira probava, koliko vremena zahtijeva te podijelio savjete za očuvanje zdravlja probavnog sustava, piše N1.

Prema Gardinieru, probava započinje čim osjetimo miris ili vidimo hranu, aktivirajući slinjenje i pripremu probavnog sustava za rad. Nakon što počnemo jesti, želudac i crijeva rade u sinergiji kako bi razgradili hranu, apsorbirali hranjive tvari i uklonili otpadne tvari kroz probavni trakt, prenosi Danas.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Trajanje probave varira od osobe do osobe i ovisi o vrsti hrane, unosu vode, razini stresa, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju probavnog sustava. Hrana počinje napuštati želudac unutar 30 minuta od obroka, a većina obroka napusti želudac u roku od četiri sata. Međutim, cjelokupni proces probave može trajati od dva do pet dana.

Hrana bogata mastima i vlaknima, poput orašastih plodova, sjemenki ili masnijih komada mesa, dulje se probavlja jer usporava pražnjenje želuca. Proteini, poput piletine ili ribe, probavljaju se umjerenom brzinom zahvaljujući želučanoj kiselini koja ih razgrađuje u aminokiseline. Oni se probavljaju brže od masnijih komada mesa kao što su biftek, svinjska but ili pileći zabatak. S druge strane, jednostavni ugljikohidrati, poput bijelog kruha, voća i slatkiša, najbrže prolaze kroz probavni trakt, što objašnjava zašto brzo podižu razinu šećera u krvi.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Tekućine se probavljaju najbrže. Voda može napustiti želudac već za 10 do 20 minuta, dok gustim napitcima, poput smoothieja ili juha, treba oko 40 do 60 minuta. Na proces probave utječe i veličina čestica hrane – sitno usitnjena ili izmiksana hrana, poput maslaca od kikirikija, probavlja se brže od cijelog kikirikija.

Osim prehrane, na probavu utječu i lijekovi, poput onih za dijabetes ili depresiju, te probavni poremećaji kao što su sindrom iritabilnog crijeva (IBS) ili upalne bolesti crijeva (IBD). Hormoni igraju ključnu ulogu – hormoni poput GLP-1 i GIP usporavaju probavu, produljuju osjećaj sitosti i pomažu u kontroli apetita. Ovi hormoni često su ciljani u modernim lijekovima za mršavljenje. Suprotno tome, hormoni poput grelina i motilina ubrzavaju probavni proces, stimulirajući glad i pražnjenje želuca.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Nutricionist Gardinier podijelio je nekoliko korisnih strategija koje mogu pomoći u održavanju probavnog sustava. Temeljito žvakanje hrane na prvom je mjestu. Ono razgrađuje hranu na manje čestice i time olakšava rad želuca te omogućuje bolju apsorpciju hranjivih tvari. Tu su još i hidratacija, jer voda pomaže u razgradnji hrane i sprječava zatvor, konzumiranje hrane bogate vlaknima, izbjegavanje prerađene hrane te redovita tjelesna aktivnost.

Foto: Pexels (ilustracija)