Za lažno bolovanje radnika liječnici na prekršajni sud!? Ali i pacijenti…

Obiteljski liječnici su, malo je reći, revoltirani naputkom HZZO-a prema kojem će se liječnike, kod kojih utvrde nepravilnosti u provedbi ugovornih obveza, moći prijaviti prekršajnom sudu, a u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, to se odnosi na bolničke liječnike zbog eventualnog propisivanja lijekova mimo liste, na obiteljske liječnike zbog duljine bolovanja, ali moći će se goniti i pacijente ako simuliraju bolest. Naputak HZZO-a prema svojim ispostvama kaže da se ‘novčanom kaznom za prekršaj može kazniti svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, za vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili neke druge poslove ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta’. Nadalje…

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Naputak je usmjeren na smanjenje stope bolovanja, a koja je kod nas unutar europskog prosjeka, od oko 9%, piše Novi list i dodaje da je HZZO lani na bolovanja izdvojio oko 220 milijuna eura, a kako naknade za bolovanje rastu, očekuje se i rast troška. Pa da bi se trošak smanjio ili dijelom anulirao, predviđene su prekršajne kazne – u rasponu od 660 do 2.650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1.060 do 1.990 eura za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zabrinuta je… – Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirani jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata. Krivac su liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti, na koje se čeka i dulje od godinu dana – upozorava Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a, koja smatra da je potez HZZO-a svojevrsna odmazda zbog toga što su u prosincu pozvali svoje članove da ne potpisuju aneks ugovora s HZZO-om.

–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–

Inače, ’23. godine je kažnjeno 18 liječnika. U HZZO-u su tada proveli 6.401 kontrolu bolovanja, pregledali 24.782 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja u 6.611 slučaja ili 27%.

– Bolovanja potraju dugo osobito kod lokomotornih bolesti, na primjer, kod bolova u križima. Ne možete doći do fizijatra, neurokirurga, ortopeda, a ako vas pošalju na magnet, što je vrlo često, praktički kod svake lumboishijalgije, jako se dugo čeka. I ultrazvuk abdomena čeka se mjesecima, ako posumnjate da je bolove u trbuhu uzrokovao žučni kamenac ili gastritis. Kliničkom se dijagnozom može puno, ali ne usudiš se pacijenta bez ultrazvuka poslati na posao – govori liječnica za Novi list.

Foto: Pixabay (ilustracija)