Što dovodi do kompulzivnog prejedanja? Nije to ovo ‘uskrsno doručkovanje bez mjere’…
Jel’ ‘uskrsni doručak’ najzad završio? S ručkovima i večerama između, sjedanjem za stol sa svakim gostom, ili odlaskom u goste… Ali ovo, o čemu se govorilo na HTV-u, puno je kompleksnije od uskrsnog prejedanja…
– Kompulzivno prejedanje je samo stvar slabe volje – mit! Dijeta je najbolje rješenje za kompulzivno prejedanje – mit! Emocije i stres igraju ključnu ulogu u prejedanju – istina! – zaključeno je nakon HRT-ove emisije, a gdje je kompulzivno prejedanje okarakterizirano kao poremećaj. Dodaju…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Riječ je o obrascu jedenja koji nije potaknut fizičkom gladi, već unutarnjim impulsom koji se teško kontrolira – objavio je danas HRT.
Kako je rečeno kompulzivno prejedanje nije samo stvar slabe volje, već se radi o o ozbiljnom psihološkom poremećaju koji utječe na emocionalno, fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, gdje je hrana način suočavanja s teškim osjećajima…
– Emocije koje prate samo jedenje, odnosno emocije koje slijede jedenje su užasno teške i bolne: stid, krivnja, grizodušje, osjećaj manje vrijednosti, pa čak i iznimna ljutnja, bijes i mržnja prema sebi. To je zapravo uvod u začarani krug prejedanja – rekla je psihoterapeutkinja Tončica Šiškov, koja već godinama radi s osobama koje se bore s poremećajima u prehrani, dodajući da kada osoba želi prestati jesti toliku količinu hrane, ne uspijeva prestati, već se sve pretvara u začarani krug.
– Najčešće, osim što nesvjesno i puno jedemo, yo-yo efekt je posljedica izgladnjivanja organizma. To je zapravo prirodni zaštitni mehanizam na koji tijelo odgovara nakon razdoblja nestašice – objašnjava Maja Žanko, magistra nutricionizma i specijalistica za poremećaje hranjenja.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
– Pri tome ne mislim na blage režime u kojima se tek malo smanji kalorijski unos, nego na izrazito drastične dijete koje mi nikako ne preporučujemo u radu s pacijentima. Upravo suprotno. naše pacijente najviše iznenadi kada shvate da ih nitko neće tjerati na mahnito vježbanje i stroge dijete. Naš cilj je da, uz psihoterapijsku podršku, dođu u stanje u kojem mogu postepeno uvoditi zdrave životne navike pa tako i u prehrani – kaže.
Foto: Pixabay (ilustracija)
