Revizija: U Saboru o stanju skloništa: Osijek ima 32, Županija 63, za oko 9.000 ljudi!
Kreće danas jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora. Na dnevnom redu je više od 120 točaka, 99 s prošle sjednice. Zastupnike čeka niz zakona, među kojima i o obrani, kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje. A naći će se i izvješće Državnog ureda za reviziju o stanju javnih skloništa u Republici Hrvatskoj. U izvješću će stajati kako osim javnih skloništa u vlasništvu gradova ili kojima upravljaju gradovi, postoje i ona u stambenim i poslovnim zgradama u vlasništvu ili nadležnosti pravnih i fizičkih osoba, doznaje i piše N1 Televizija, navodeći niz podataka koji se tiču posljednjeg izvješća, sukladno kojem smo imali 2.040 skloništa u zemlji, s kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto ukupnog stanovništva.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Najveći udio stanovništva moguće je skloniti u Istarskoj županiji, čak 31,7%, u Gradu Zagrebu 22,3%, u Primorsko-goranskoj županiji 11,8%…, a najmanje je skloništa u Virovitičko-podravskoj županiji, tek jedno, u kojeg stane oko 100 osoba, odnosno 0,1% stanovništa županije. Malo ih je i u u Ličko-senjskoj županiji (8), Međimurskoj (9) i Šibensko-kninskoj (10). Nijedno sklonište nema 50 gradova, 405 općina. Nadalje…
Skloništa u 7 gradova se smatraju učinkovitima, ali uz određena poboljšanja, gdje je uz Karlovac, Pulu, Rijeku, Varaždin, Zagreb i Zaprešić – i Osijek. U preostalih 7 velikih gradova, koji su obuhvaćeni izvješćem, u Bjelovaru, Dubrovniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Velikoj Gorici i Zadru skloništa su ocijenjena djelomično učinkovitima.
Spomenutih 14 gradova ima 1.637 skloništa s ukupnim kapacitetom 304.033 osobe. Gradovi upravljaju s njih 476, 170 su ih dali na korištenje, doznaje nadalje i piše N1 Televizija.
Zagreb ima 1.041 sklonište s kapacitetom za 168.122 osobe, Rijeka 168 skloništa, Split 122, Pula 60, Zadar 49, a Osijek – 32.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
U izvješću stoji, među ostalim, kako se potreba za uvidom u stanje javnih i drugih skloništa javila zbog povećanog interesa javnosti nakon početka rata u Ukrajini.
Evo kako zaista u brojevima stoje stvari…
Osječko-baranjska ima površinu od 4.155 četvornih kilometara i 258.026 stanovnika. Županija ima 63 skloništa za 9.045 stanovnika ili 3,5%. Brodsko-posavska može skloniti 5,3%, Požeško-slavonska 2%, Virovitičko-podravska 0,1% i Vukovarsko-srijemska 2,1%. Kada je riječ o gradovima, Osijek ima 32 skloništa za 4,375 osoba, od kojih je u vlasništvu ili upravljanju Grada Osijeka manji broj (7), a ostala su u zgradama privatnog vlasništva, bilo stanara ili poduzeća. Slavonski Brod ima 17 skloništa za 2.700 osoba. Pula, primjerice, najbolje stoji sa 60 skloništa za 51.535 osoba. Iako to nidgje ne piše, zacijelo to uključuje i hodnike ispod grada, ranije sklonište danas turističku atrakciju – ‘Zero Strasse’.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Važno je prije svega razlikovati atomsko od običnog skloništa. Praktički je svaki podrum sklonište, ali atomsko je ono, jednostavno rečeno, s ‘metar betona’, čeličnim i betonskim vratima, ventilacijskim sustavom… Osijek ima 32 takva. Atomska skloništa kojima je vlasnik Grad Osijek su u najmu, uglavnom sportskih i plesnih kolektiva, ali je svojedobno iz Grada Osijeka rečeno da se u svakom trenutku mogu rekordno brzo privesti svojoj stvarnoj namjeni, kao i da su potrebni sadržaji takvih skloništa predmet stalne provjere i obnove. Pojednostavljeno, sva skloništa sa svim sadržajima mogu, zlu ne trebalo, biti operativna.
A gdje su osječka atomska skloništa kojima ravna Grad Osijek?
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
To su skloništa redom… – Stonska 6, površine 210,00 m2, Kaštelanska 46, površine 200,00 m2, Umaška 18, površine 200,00 m2, Vijenac I. Meštrovića 74, površine 160,00 m2, Vladimira Nazora 7 (istok), površine 260,00 m2, Vladimira Nazora 16 (zapad), površine 260,00 m2 i Vijenac Kraljeve Sutjeske, površine 160,00 m2.
Uz to, koliko je nama poznato, postoje još atomska skloništa u sastavu stambenih zgrada ili pravnih osoba… A to su, RK Sjenjak i stambena zgrada na Vijencu Petrove gore… Koliko nas sjećanje služi RK Supermarket je imao ‘blindiranih vrata’ u svojim podrumskim prostorijama, nije jamačno, ali i RK Doma, a nismo više sigurni da se Pothodnik može ‘zablindirati’… Inače, atomskih skloništa u Osijeku ima 30-tak. Samo u ‘vojnom naselju’ ih ima 3, a i ostala su raspoređena po stambenim zgradama, kojima su sada vlasnici privatni, suvlasnici zgrade, vlasnici stanova. Ostala se nalaze u podrumima pojedinih poduzeća…
Atomsko sklonište, primjerice, u Naselju Vladimira Nazora na betonu ima metar i pol zemlje.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Kada se sve ‘zabrtvi’ i zatvori, svjetla ugase za počinak, shvatite pravi smisao izraza – ‘mračno kao u gu*ici’. Na ulazima u sklonište, primjerice u Naselju Vladimira Nazora, vrata su od rešetaka, a prije betonskih vrata u metalnom okviru, na ‘šinama’, s kotačićem koji bi klizio po istima. Kada se zatvore, tada ste iza 1-1,5 metara betona. Dotok zraka izveden je sustavom ventilacije, s tri čelična otvora na vrhu skloništa. Postoje u jednoj prostoriji zalihe vode u plastičnim posudama, u drugoj kemijski wc-i. Kreveti su na tri kata. Povlače se kao sjedalice u kinu, ležište je od napetog ‘šatorskog krila’.
Kada Grad raspiše natječaj za atomska skloništa za udruge i slično, tada obvezno stoji i ovo… – Budući zakupnik ne smije obavljati preinake skloništa bez suglasnosti Grada Osijeka. Zakupnik je dužan na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata od priopćenog zahtjeva, isprazniti sklonište od osoba i stvari i osposobiti ga za sklanjanje ljudi.
Foto: OsijekExpress.com (arhiva)
