Cijene poljoprivrednih proizvoda mogle bi rasti za 2,2% Povrće za 4,4%
Foto: OsExp
Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj tijekom 2026. godine mogle bi porasti za 2,2 posto u odnosu na prošlu godinu, no istodobno se očekuje znatno veći rast troškova proizvodnje. Prema prognozi Državnog zavoda za statistiku (DZS), dobra i usluge za tekuću uporabu u poljoprivredi poskupjet će čak 11 posto, pri čemu se najveći rast očekuje kod energije i maziva.
Njihove bi cijene mogle biti više za 44,4 posto, dok se za gnojiva predviđa poskupljenje od 16,7 posto. Veterinarske usluge trebale bi poskupjeti 8,3 posto, sredstva za zaštitu bilja 3,6 posto, a stočna hrana 1,6 posto. Jedino se kod sjemena i sadnog materijala očekuje blagi pad cijena, od 0,7 posto.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Žitarice jeftinije, povrće i industrijsko bilje skuplji
Kod biljnih proizvoda DZS predviđa prosječni rast cijena od 3,7 posto. Najizraženije povećanje očekuje se kod industrijskog bilja, za 6,8 posto, te povrća, za 4,4 posto. Vino bi moglo poskupjeti tri posto, a voće 1,5 posto.
S druge strane, prognozira se pad cijena žitarica za jedan posto, krumpira, uključujući sjemenski, za 7,2 posto te maslinova ulja za 10,5 posto.
Svinje znatno jeftinije, goveda i jaja skuplji
Cijene stoke i stočnih proizvoda ukupno bi trebale porasti tek 0,2 posto, ali su razlike među pojedinim proizvodima velike.
Najveći pad očekuje se kod svinja, čije bi cijene mogle biti niže za čak 21 posto. Mlijeko bi trebalo pojeftiniti jedan posto.
Istodobno se predviđa rast cijena konzumnih jaja za 8,8 posto, goveda za 7,7 posto i peradi za 4,4 posto.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
Prognoza na temelju prvih devet mjeseci
DZS je procjenu za 2026. izradio na temelju kretanja cijena od siječnja do rujna te očekivanih promjena u posljednjem tromjesečju godine.
Korišteni su podaci iz statističkih istraživanja o otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda, kao i administrativni podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te drugih izvora.
Podaci tako upućuju na znatno brži rast cijena poljoprivrednih inputa od cijena proizvoda koje poljoprivrednici prodaju, što može dodatno opteretiti ekonomsku računicu proizvodnje, osobito u ratarskim i stočarskim gospodarstvima.
Foto: Pixabay (ilustracija)

