Ines Novak: Mentalno zdravlje kao temelj za stvaranje funkcionalne obitelji

Ines Novak u novoj kolumni donosi… Prekjučer je bio Međunarodni dan obitelji. Međunarodnom godinom obitelji UN je proglasio 1989. godinu kako bi naglasili neprocjenjivu ulogu obitelji, a 15. svibnja 1994. godine prvi put je obilježen Međunarodni dan obitelji pod krilaticom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”. Namjera je bila istaknuti važnost obitelji i potaknuti društvo na donošenje odluka koje će osigurati bolji standard i kvalitetu života obitelji te pružiti podršku uvažavanju obiteljskog života.

Svi znamo da je obitelj osnovna društvena jedinica i mnogi znaju kako su se oko značenja obitelji unazad nekoliko godina u društvu raširile brojne fame i političke konotacije. No, nikako mi nije cilj u ovoj kolumni raspredati o definicijama obitelji niti se doticati ideologija, nego se osvrnuti na vrijednosti obitelji kao male zajednice u kojoj, bez obzira na model, postoji ono nešto – familijarno.

Pojam »obitelj« izveden je od glagola obitavati, tj. prebivati, stanovati. Njezino je prvotno značenje bilo stan, kuća, mjesto gdje se obitava, a kasnije je bilo prošireno na zajedničko ili skupno življenje. Oni koji zajedno obitavaju međusobno su višestruko povezani: emocionalno, krvno ili pravno (adopcijom), rezidencijalno i društveno (kroz međusobnu upućenost jednoga na drugoga u svakodnevnom životu).

Svaki čovjek teži za sigurnošću, pripadanjem, svojoj mirnoj luci.  Tu mirnu luku većina zove obitelj, kakva god ona bila. Nažalost, nemaju sve obitelji karakteristike mirne luke odnosno nisu podržavajuće za svakog člana obitelji, pa tako svjedočimo brojnim raspadima obitelji na različite načine – od razvoda brakova, do izdvajanja djece iz obitelji koja nisu imala primjerenu roditeljsku podršku… Osim toga, svjedočimo i raspadu obitelji kao društvene vrijednosti/institucije pa često znamo čuti kako je obitelj izgubila svoj smisao ili svoju vrijednost. Od društvenih promjena, preko promjena životnih stilova, utjecaja medija i svih suvremenih tekovina – mnoge su stvari izgubile vrijednost pa tako, nažalost, i obitelj, do te mjere da se i na spomen obitelji počinju vući neke konotacije koje čak izazivaju i političa opredjeljenja. Čini se da suvremeni čovjek ipak nije bio spreman na silni pluralizam kad svjedočimo tolikim društvenim devijacijama koje čovjeka otuđuju od životnih vrijednosti.

U tinejdžerskoj dobi često sam bila ljuta na svoje roditelje jer sam smatrala da nismo slika i prilika savršene obitelji. Kad kažemo da obitelj ne funkcionira zapravo mislimo na odnose između članova obitelji odnosno situacije koje nastaju zbog određenih ponašanja unutar tih odnosa. U sklopu svog rada u području izvaninstitucionalne socijalne skrbi gotovo deset godina gledam obitelji koje dolaze u DOKKICU kao korisnici programa podrške za djecu i roditelje. Upoznala sam se s raznim obiteljskim problemima zbog kojih su najviše stradavala djeca i upravo su na toj djeci stručne službe u školama zamijetile određena (rizična) ponašanja zbog kojih su zajedno s roditeljima bili upućeni u naš program podrške. Mi koji se bavimo obiteljima u riziku, prije svega krećemo od razlikovanja funkcionalne i disfunkcionalne obitelji. Više o nepoželjnim oblicima obiteljskog funkcioniranja možete pročitati u tekstu na portalu Vaše zdravlje Rizična obitelj – sustav kojem treba pomoć.

Vjerujem da ste čuli poznate Tolstojeve riječi kojima je počeo svoj roman „Ana Karenjina“: „Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“. U životu uglavnom sve uspoređujemo. Na takav se način odvija proces upoznavanja svijeta oko nas odnosno učenja. Ako uzmemo u obzir da su članovi obitelji pojedinci – svaki sa svojim karakteristikama jasno je da je proces razvoja svih članova uvjetovan međusobnim odnosima, izborima koje svatko od članova čini i okolnostima koje se događaju. Negdje su, nažalost, odnosi toliko poremećeni da neki od članova međusobno ne razgovaraju godinama pa čak i do smrti nekoga iz obitelji. Ako vaša obitelj iz bilo kojeg razloga nije uspjela ostati na okupu, možete se potruditi održavati koliko-toliko dobre odnose. U kakvoj god obitelji bili, a sjetite se da ne postoji savršena obitelj, probajte pronaći ono dobro. Život je prekratak da bismo se stalno vraćali na greške i osude.

U kakvoj god obitelji da smo bili – ona je bila naš početni kompas za život. Iz jedne smo obitelji potekli dok drugu stvaramo, uglavnom. U krugu života postoje procesi na koje možemo i ne možemo utjecati. Ako ste roditelj, imate vrlo važan zadatak – odgojiti svoju djecu – dati im kompas za život. Roditeljska uloga ovisi o mnogočemu, a posebno o resursima koje gradite u nastojanju za jačanjem vlastitih roditeljskih vještina. Sretne su obitelji one u kojima su sretni njeni članovi, a za sreću treba potegnuti štošta. Prije svega treba imati želju i volju. Pitanje mentalnog zdravlja jedno je od najvažnijih pitanja koje određuje stabilnost pojedinca i obitelji. Zato su želja i volja za radom na sebi, na svom mentalnom zdravlju važan preduvjet za stvaranje funkcionalne obitelji.

Želimo vam puno uspjeha u obiteljskom životu, kakvu god obitelj imali – malu ili veliku, s djecom ili bez, prvu, drugu, treću ili četvrtu… Oni koji tek kreću u stvaranje obitelji, neka dobro pretumbaju vlastite vrijednosti i stavove kao i svoga partnera s kojim žele graditi obitelj. Partnerski život je kompleksna stvar i zato je dobro što više truda uložiti u odnos jer on je temelj koji određuje kako će ta obitelj izgledati odnosno funkcionirati. U želji za pružanjem podrške obiteljima i naglašavanjem mentalnog zdravlja roditelja, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana obitelji DOKKICA u suradnji s Udrugom za rad s mladima Breza nudi besplatno online predavanje za roditelje pod nazivom “Mentalno zdravlje i obitelj” koje će voditi izvrstan stručnjak, dr. sc. Zoran Vargović, obiteljski terapeut. Predavanje će se održati putem platforme Zoom 17. svibnja (ponedjeljak) s početkom u 18:00 sati i moguće mu je pristupiti putem Facebook stranici DOKKICE na kojoj će se uživo prenositi predavanje.

Foto: Ines Novak (osobna arhiva)