Sjećate li se zgrada ‘golog betona’ u Osijeku? Ima ih još! Nije to nedovršeno, to je – brutalizam!
Ako ste mlađi i ne sjećate se hotela uz Dravu u Osijeku prije njegove obnove, kada je bio tek nešto malo u bijelo prebojanog betona, još uvijek je i dalje dosta fasada u Osijeku gdje je postojana kombinacija fasadne cigle i takvog, ranije spomenutog, golog betona, s jasno ocrtanim sastavima dasaka ‘šalovanja’. Ima toga na nekim starijim ambulantama, vrtićima…, bivšem poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, iako su možda najbolji primjeri Zrinjevac, Crkva svete Obitelji na Jugu 2, Crkva sv. leopolda Bogdana Mandića, hotel i ‘long shot’ – pješački most, jer kako mostovi uopće i mogu izgledati drugačije. Taj gol beton, kakav smo često poistovjećivali s bivšim vremenima, bivšom državom…, vremenski pripada ponajviše u to razdoblje, ali nema veze s ideologijom onog doba. Naime, to se zove – brutalizam.
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
To je stil u nekoć modernoj arhitekturi kakva je cvjetala od 1954. do 1970. godine, iako je poznat bio i ranije, dok je naziv nastao iz francuske riječi ‘beton brut’, što bi predstavljalo grubi beton, pojam koji je, lako je naći na internetu francuski arhitekt Le Corbusier koristio da bi opisao lijevani beton s vidljivim tragovima ‘šalovanja’, odnosno oplate. Pojam se, dodaje se, počeo masovno koristiti nakon objavljivanja knjige Reynera Banhama The New Brutalism: Ethic or Aesthetic? Tako su onda gradili ondje, u Engleskoj, još je aktualnih građevina i po SAD-u, a jedna Jedna od najpoznatijih građevina takvog karaktera je katedrala u Nevigesu, u Njemačkoj, nedalako od Kölna, koju je projektirao Gottfried Böhm. Uglavnom…
–TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA–
To je tadašnji moderni i minimalistički stil, internacionalni stil gradnje, gdje se beton lijevao u grubu drvenu oplatu s namjerom da bude efektan i interesantan u svom grubom izgledu. Je li se uspjelo? Jer, namjera je bila da ono što je konstrukcija postane i lijepo. Zamjeralo se stilu što se monumentalnom jednoznačnošću slabo ili nikako nije uklapao u okoliš. Na kraju, nije imao dovoljno pobornika da bi ostao ‘bitan faktor’. A i iz perspektive koštanja, pitanje je bi li se to danas kome isplatilo, da nalije toliki beton kada blokovi sasvim fino popune prostor između stupova…
Inače, na društvenim mrežama postoje grupe poklonika takvog stila gradnje, koji često dijele video zapise i iz naših krajeva, što ponajviše uključuje socijalističke spomenike, ali neke od nebodera u bivšoj državi.
Foto: Pixabay (ilustracija) & Google Street View (screenshot)
